NGĀUE KI HE PAASIPOOTI
KOLE PAASIPOOTI ‘AMELIKA ‘AKI HA’O A’U TONU MAI
‘Oku totonu ke ke a’u tonu mai pē ‘o kole ha’o paasipooti kapau….
- Ko ho’o fuofua kole eni ha’o paasipooti ‘Amelika.
- Ko ho’o paasipooti ‘Ameliká ne mole, kaiha’asi pe na’e maumau (mahae, ‘uli, tohitohi’i).
- Ko ho’o paasipooti ‘Ameliká kuo ‘osi hono taimi ne ‘aonga aí pea ne foaki atu ia kia koe ‘i he ta’u lahi ange ia he ta’u ‘e 15 kuo ‘osi.
- Ko ho’o paasipootí kuo ‘osi e taimi ne ‘aonga ai pea na’e foaki atu eni kia koe lolotonga ho’o kei si’i hifof he ta’u 16.
- Kuo liliu ho hingoá hili hono ma’u atu ho’o paasipootí pea ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha pepa fakalao ke fakamo’oni’i’aki kuo liliu ho hingoá.
- ‘Oku ke kei ta’u si’iange he ta’u 16.
FAKATOKANGA’I ANGE: Ko kinautolu kotoa pē ta’u si’i hifo he ta’u 16
- Kuo pau ke a’u tonu mai pe ‘a e fanau kei ta’u si’i kotoa pē.
- Koe kole paasipooti ‘a e fanau si’i hifo he ta’u 16 kuo pau ke ‘omai ai moe tohi ke fakahaa’i mai ‘oku loto lelei ‘a e ongo mātu’a loua pē ko hono tauhí ki he kole paasipootí ni. (Vakai ki he Special Requirements for Minors Under Age 16)
- Kuo pau ke ‘omai ‘a e tohi ta’u mo’oní pe ko ha tohi ta’u certified.
Ko kinautolu kei ta’u si’, kae ‘i he ta’u 16 ki he 17:
- Kuo pau ke a’u tonu mai ki he ‘ofisi.
- Koe’uhi koe ngaahi ‘uhinga fakamalu’i, ‘e fiema’u ke ‘ilo’i pe ‘oku loto ho’o ongo matu’á ki he kole paasipootí.
- Kapau ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha ID ho’o tamasi’í ke fakamo’oni’i’aki koia ‘a e tokotaha kole paasipootí, ‘oku totonu leva ke ke ha’u mo ho’o tamasi’í pea mo ho’o ngaahi ID ‘a’aú.
Kapau ‘oku fiema’u ke ke a’u tonu ki he ‘ofisí ‘o fai e kole paasipootí KUO PAU ke ke:
1. Fakafonu pea ‘omai ‘a e foomu kole paasipootí, ‘a ia koe Form DS-11.
Kātaki ‘OUA te ke fakamo’oni hingoa ki he foomú kae ‘oua leva kuo fekau koe ke ke fakamo’oni ‘i ‘ofisi.
2. ‘Omai ha ngaahi me’a ke fakamo’oni’iaki ho’o sitiseni ‘Amelika.
‘E lava ke ke fakamo’oni’i ho’o sitiseni ‘Ameliká ‘aki ha’o ‘omai ha taha ‘oe ngaahi me’a ‘oku hā atu ‘i laló:
- Paasipooti ‘Amelika motu’a (ko ha paasipooti ‘oku maumau (mahae, tohitohi’ pē ‘uli) pē liliu ta’e fakamafai’i, ‘oku ‘ikai lava ke tali ia ke fakamo’oni’i’aki ho’o sitiseni ‘Amelika)
- Tohi ta’u kuo certify ‘e he ma’u mafai he koló pe vahefonua ‘i ‘Ameliká.
FAKATOKANGA’IANGE: Ko e tohita’u certified ‘oku ‘ai kiai ‘a e sila ‘a e tokotaha fai lesisitá, mo ‘ene fakamo’oni hingoá pea moe ‘aho na’e faile ai e tohi fakamo’oní he ‘ofisi ‘o e fai lesisitá, ‘a ia na’e tonu ke faile eni lolotonga e ta’u ‘e taha mei he ‘aho ne fa’ele’i ai koé.
- Lipooti mei he va’a ngāue fakakonisela ‘o e fānau ‘Amelika fa’ele’i he fonua muli (Consular Report of Birth Abroad)
- Tohi fakamo’oni ‘o e liliu kakai
- Tohi fakamo’oni ‘o e sitiseni ‘Ameliká
- Ko ha tohi ta’u na’e faile tōmui hili ha ‘osi e ta’u ‘e taha ho fa’ele’í ‘e toki tali pē ke ngāue’aki kapau ‘oku lisi mai ai e ngaahi pepa na’e faile ke lava ai ke ma’u ho tohi ta’ú pea kapau ‘oku fakamo’oni kiai ‘a e toketā pē neesi mā’uli na’e ‘i ai, pe ‘oku hā mai he lisí ha tohi fuakava ‘oku fakamo’oni kiai ho’o ongo matu’á, pe oku ‘asi mai he lisí ha ngaahi lekooti fakakolo pe fakapule’anga ‘oku tauhi ‘i ha feitu’u ‘oku ke ‘asi ai ho’o kei si’í.
FAKATOKANGA- KIA KINAUTOLU TA’U SI’I HIFO HE TA’U 16: Koe ngaahi fakamo’oni ki he sitiseni ‘a kinautolu ‘oku si’i hifo he ta’u 16 kuo pau ke lisi loua mai ai ‘a e hingoa ‘o e ongo mātu’á loua.
3.Fakamo’oni’i Koe
‘E lava pē ke ke fakamo’oni’i mai ko koe ‘oku kole paasipootí, ‘aki ha’o ‘omai ha taha ‘o e ngaahi me’á ni, kapau ‘oku lava ke tala mei ai ko koe ‘oku ‘asi aí:
- Paasipooti ‘Amelika motu’a (ko ha paasipooti kuo mahae, liliu ta’e fakamafai, ‘uli pe maumau ‘oku ‘ikai tali ia ke fakamo’oni’i’aki koe).
- Tohi fakamo’oni ‘oe liliu kakai
- Tohi fakamo’oni ‘oe sitiseni
- Laiseni faka’uli ‘oku lolotonga ‘aonga e taimi ke ngaue’aki ai
- ID fakapule’anga : kolo, vahefonua pe fetalolo
- ID ngāue ha va’a fakakautau (Military ID)
FANAU IIKI, TA’U SI’I HIFO HE TA’U 16: Koe tamasi’i ta’u si’i kotoa pē kuo pau ke a’u mai tonu mai he taimi ‘oku fai ai e kole paasipootí. Kuo pau ke ‘omai ‘e he ongo mātu’á pē tauhi ‘oe tamasi’í ha fakamo’oni koe tamasi’í ia ‘i he taimi ‘e fai ai e kole paasipooti ma’ae tokotaha ta’u si’i hifo he ta’u 16. Vakai ki he ngaahi fakamatala fekau’aki moe ngaahi me’a ‘oku fiema’u ke fakamo’oni’aki ha kole paasipooti ‘a ha tokotaha ta’u si’i hifo he ta’u 16.
FANAU IIKI ‘OKU ‘I HE TA’U 16 KI HE 17:
- KUO PAU ke a’u tonu mai pe ‘a e tokotahá ni.
- Koe’uhí ko ha ngaahi ‘uhinga fakamalu’i kuo pau ke fiema’u ke ‘ilo’i pe ‘oku loto ‘a e ongo matu’á ki he kole paasipootí ni.
- Kapau ‘oku ‘ikai ke ‘iai ha ID ho’o tamasi’, ‘oku totonu ke ke ha’u moia fakataha mo ha’o ngaahi ID pea ‘e fiema’u foki ke ke fakamo’oni ki he foomu kole paasipootí.
FAKATOKANGA: ‘Oku ‘ikai lava ‘a e kaati Social Security ke ngāue’aki ke fakamo’oni’i’aki koe.
4. La’i tā Paasipooti ‘e 2
5. Totongi ‘a e Totongi Kole Paasipooti
Click here to see passport fees.- Lomi’i heni ‘o vakai ki he ngaahi totongi fekau’aki moe kole paasipooti.
Koe totongi paasipooti ‘oku lava ke tali ‘e he ‘Ofisi Faka-‘Amipasitoa ‘a e pa’anga, money orders pe sieke pangike. ‘Oku ‘ikai TALI ‘a e sieke fakataautaha pe credit card ke totongi’aki ha kole paasipooti.
6. ‘Omai ho Fika Social Security
Kapau he ‘ikai ke ke ‘omai ho fika Social Security, ‘e faifai pea hilifaki ‘e he Va’a Tānaki Tukuhau Fakalotofonuá ha tautea pa’anga ‘Amelika ‘e 500 kiate koe.
FAKATOKANGA: Kapau ‘oku ke fa’a toutou folau, ‘oku lava pē ke ke kole mai ha’o paasipooti peesi ‘e 48 ‘o ‘ikai toe hilifaki ha totongi makehe kiai. Kā ‘okú ke fiema’u eni, pea ke fai pē ha tohi ‘o fakamo’oni hingoa kiai ‘o fakapipiki ki ho’o foomu kole paasipootí.