Fakahinohino ki he lulu nofofonua
KO E TU’UNGA FAKAAKO MO E FAKANGAUE KUO PAU KE A’USIA ‘E KINAUTOLU KUO NAU MONU’IA ‘I HE POLOKALAMA LULU NOFO FONUA ‘A ‘AMELIKA (DIVERSITY IMMIGRANT VISA PROGRAM)
Fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni ki he Polokalama Lulu Nofo Fonua ‘a ‘Amelika, ko koe ‘oku ke fie kau ki he lulu KUOPAU ke ke lava’i ‘a e tu’unga koe ako ‘ihe kolisi pe tatau mo ia, ‘o fakatatau ki he tu’unga fakaako ‘a ‘Amelika ko e lava’i ‘o e ta’u ako ‘e 12 ‘o fakataha’i ai ‘a e ako he lautohi si’i mo e kolisi; PE ko e ngaue pe poto’i ngaue kuo ke lava’i ‘o ‘oua toe si’i hifo he ta’u ‘e ua lolotonga e ta’u ‘e nima kuo ‘osi. ‘Oku fakatefito eni ‘i he tu’utu’uni ‘a e Potungaue Leipa ‘a ‘Amelika. Kapau ‘oku ‘ikai ke ke a’usia ‘a e ngaahi tu’utu’uni ko eni ‘oku totonu leva ke ‘oua te ke kau ki he polokalama lulu(DV program). Ko kinautolu 'oku 'ikai ke nau a'usia 'a e ngaahi tu'utu'uni ni, 'e 'ikai tali 'enau kole visa 'i he taimi 'o e 'initaviu.
TU’UNGA FAKAAKO ‘OKU FIEMA’U
Ko e tu’unga fakaako ‘oku fiema’u ki he kakai Tonga, kuo pau koe he tokotaha ‘oku kau ki he lulu, ke ne ‘osi paasi he taha ‘o e ngaahi tu’unga fakaako ko eni:
Tu’unga fakaako kau ai Setifikeiti, Tipiloma mo e Mata’itohi
Sivi Hu ki he ‘Univesiti ‘a Nu’usila (lava he lesoni ‘e fa pe lahi ange pea ma’u e maaka Fakakatoa ‘e 200 pe lahi hake ai)
Pacific Senior School Certificate (PSSC) ('a ia koe lava 'i he lesoni 'e 4 'o kau ai 'a e English ke Grade 5 pe toe lelei ange, 'o tanaki fakataha ia moe lesoni lelei taha 'e tolu 'o 17 fakakatoa, pe toe si'isi'i ange).
Higher School Certificate (Victoria, Australia, lava ‘i he lesoni ‘e faa ‘o ma’u e grade “D” pe toe leleiange ai fakataha’ moe ’iuniti ‘e 12)
New Zealand Sixth Form Certificate (lava he lesoni ‘e nima, pea koe grade ke 7 pe toe leleiange ’i sikeili koe 1 (ma’olunga taha) ki he 9 (ma’ulalo taha)
New Zealand University Bursaries pe ma’u ha Sikolasipi ki he Univesiti (lava’i e lesoni ‘e fa)
Ma’u e tipiloma mei he Atenisi Institute ‘i Nuku’alofa ‘i he Grade D (pe toe lelei ange)
Ma’u e tipiloma ako fakafaiako
NGAAHI TOHI FAKAMO’ONI ‘OKU FIEMA’U
-Ngaahi lekooti kotoa ‘o e ngaahi lesoni na’a ke fai pea moe maaka na’a ke ma’u ki he ngaahi lesoni ni.
- Tatau mo’oni (original) ‘oe tohi fakamo’oni ma’u mata’itohi, tipiloma pe setifikeiti
-Tohi fakamo’oni ‘oku ‘si ai e ola e sivi pe koe lekooti ‘o e ngaahi lesoni moe maaka na’a ke fai ‘i ho’o ako.
TU’UNGA FAKANGAUE
Ko e tu’unga fakangaue ‘oku fiema’u ki he tokotaha kau he lulu (principal applicant) kuo pau ke ‘osi ‘iai ‘ene taukei fakangaue ‘o ‘oua toe si’I hifo he ta’u ‘e ua lolotonga e ta’u ‘e nima kuo hili ‘i ha tu’unga ngaue kuo tuhu’i pau mai ‘e he Potungaue Leipa ‘a ‘Amelika ke lava ke ne kau ki he Polokalama Lulu. ‘E lava ke te ma’u ia mei he tu’asila pe website ‘a e Potungaue Leipa ‘oku ‘iloa koe http://online.onetcenter.org/ ‘a ia kuo hanga ‘e he potungaue ‘o fakakalakalasi e taukei fakangaue ki he kalasi lalahi ‘e nima.
Neongo ‘oku lahi e ngaahi lakanga fakangaue ‘oku ‘asi ‘i he website, ko e ngaahi lakanga ngaue pe ‘e ni’ihi ‘oku paasi ke kau ki he Polokalama Lulu Nofofonua. Kuo pau ke lava’i ‘e he tokotaha monu’ia he lulu (principal applicant) e taukei pe poto’i fakangaue ‘oua toe si’i hifo he ta’u ‘e ua lolotonga e ta’u ‘e nima kuo hili ‘i ha lakanga fakangaue kuo tuhu’i tonu mai ‘i he Job Zone 4 pe 5, ‘o fakamaaka ‘i ha tu’unga ‘oku ‘iloa koe Specific Vocational Preparation (SVP) ‘i he poini ‘e 7 pe lahi ange.
Ko e fakafuofua ‘e he SVP ‘a e taimi kuo tu’utu’uni ‘e he Potungaue Leipa ‘oku fiema’u ke te ma’u e taukei, ‘ilo mo e poto’i ngaue ‘i he lakanga takitaha ‘o fakatatau ki he ngaahi lakanga kuo fakahinohino mai he website. Ko e teu’i fakangaue ‘oku kau ai e taimi na’e fai ai hoto ako’i fakangaue, ako ngaue apprentice, ako lolotonga ‘ete ngaue moe ngaahi teu’i fakangaue pe taukei kuo te ma’u ‘i he ngaahi ngaue kehe.
Kapau ‘oku ke fiema’u ke ke ‘ilo pe ‘oku kau ho’o fa’ahinga ngaue ki he ngaahi tu’utu’uni te ke ma’u ia mei he website ‘i ha’o lomi’i e “Find Occupations” pea ke fili ai e fa’ahinga “Job Family” ‘oku ke kau ki ai. (Fakatata’aki eni, kapau ko ho’o fili e Architecture and Engineering te ke lomi’i e “GO” pea te ke lomi’i e fa’ahinga lakanga ngaue ‘oku ke ‘iai (Hange ko e Aerospace Engineers). Hili ho’o fili ‘a e Occupation link te ke fili leva ‘a e “Job Zone” ke ma’u ai ‘a e fika ‘o e ngaue ‘i he Job Zone ko ia mo hono fakamaaka ‘o fakatatau ki he SVP.
VAKAI’I PE ‘OKU KE LAVA PE ‘IKAI
Ko hono sivi’i pe vakai’i pe kuo ke lava’i e tu’unga fakaako mo ngaue ki he lulu kuo pau ke ke totongi ‘a e pa’anga ‘e ‘ikai toe lava ia ke fakafoki kiate koe. Ko ia ai ‘oku matu’aki mahu’inga ke ke sivisivi mo vakai’i fakalelei ho’o ngaahi tu’unga fakaako mo ngaue ki mu’a pea ke toki kau ki he lulu.
Fakatokanga’i: Ko e kau ‘Ofisa Ngaue Faka-Konisela pe ‘i he United States Embassy ‘i Suva tenau vakai’i pe kuo ke lava’i e ngaahi tu’unga fakangaue mo ako ‘oku fiema’u ki he ki he lulu.