NGĀUE KI HE PAASIPOOTI
‘Ai ha Paasipooti Fo’ou ke Fetongi’aki ha Paasipooti kuo Mole/Kaiha’asi/Maumau
Ko kinautolu kotoa pē kuo mole/kaiha’asi/maumau ’enau paasipootí kuo pau ke nau a’u tonu mai pe ki ‘ofisi ‘o fai ai ‘enau kole paasipooti fo’oú.
Ko e taimi ‘oku ava ai e ‘ofisí moe ngaahi fika fax ‘e ma’u atu ia mei he ‘Ofisi Faka-‘Amipasitoá ‘i Suva.
Koe ngāue ki he ngaahi paasipootí ‘oku fai pe ia lolotonga e taimi ngāue mahení, tukukehe ‘i ha taimi ‘oku mahino mai koe me’a fakatu’upakē ‘o ngali na’a ‘i ai ha mo’ui ‘e mole, hange ko ha mālōlō (mate) ha famili tau tonu ‘i ‘Amelika. Tukukehe eni, ‘oku ‘ikai lava ke fai atu ha tokoni ke ‘ai ha paasipooti fo’ou he taimi faka’osinga ‘o e uike (week end) pe lolotonga e taimi ‘oku mapuni ai e ‘ofisí. Koe lōloa e taimi ‘oku fai ai e ngāue ki he paasipootí ‘oku uike ‘e tolu pe fā.
‘Oku tāpuni ‘a e ‘Ofisi Faka-‘Amipasitoa ‘Ameliká ‘i he ngaahi ‘aho mālōlō faka-pule’anga ‘a ‘Ameliká pea mo e ngaahi ‘aho mālōlō faka-pule’anga ‘a Fisí.
Ko e ngaahi passipooti ‘oku ma’u atu ki ha folau fakavavevave ‘i ha ‘uhinga fakatu’upakē (emergency passports) ‘oku ta’u pē ‘e taha ‘a e vaha’a taimi ‘oku ‘aonga ai ke ngāue’akí (‘oku lava foki ke toe nounou ange e taimi ‘oku ‘aonga ai e ngaahi paasipootí ni), pea kuo pau leva ke ‘ai ha paasipooti taimi lōloa ‘a ia ‘oku paaki e paasipootí ni ‘i ‘Amelika, ke fetongi’aki ‘a e paasipooti taimi nounoú ni. Kuo pau ke ke fakafoki ‘a e paasipooti taimi nounou kae toki lava ke ma’u atu ha’o paasipooti ‘oku lōloa hono taimi ‘aongá (ta’u ‘e 5 pe 10).
‘E lōloa ange ‘a e taimi ‘oku fai ai ha ngāue ki ha paasipooti fo’ou kuo ‘ai ke fetongi ‘aki ha paasipooti kuo mole, kaiha’asi pe maumau, kapau ‘oku hā mai ‘oku toutou mole ho’o paasipootí. ‘Oku totonu foki ke ‘oua te ke puka ha’o taimi folau he’ikai lava ke liliu kae ‘oua leva kuo ‘oatu kiate koe ho’o paasipooti fo’oú.
Ko e ngaahi me’a eni te ke fiema’ú
Koe’uhí ke lava ‘o ‘ai ha paasipooti ke fetongi’aki ha paasipooti kuo mole pē kaiha’asi, kuo pau ke ke ‘omai ha ngaahi fakamo’oni ko koe ‘a e tokotaha ‘oku kole paasipootí pea kuo pau ke ‘omai mo ha fakamo’oni ho’o sitiseni ‘Ameliká.
‘Oku lava ke ke fakamo’oni’i ko koe ‘a koe ‘aki ha’o ‘omai ha taha ‘o e ngaahi me’á ni, kapau ‘oku lava ke tala ko koe ia mei ai:
Paasipooti ‘Amelika motu’a (‘oku ‘ikai ke tali ha paasipooti kuo maumau pe mahaehae pe liliu ta’e ‘i ai ha ngofua, ke ‘omai).
Tohi fakamo’oni liliu kakai
Tohi fakamo’oni ho’o sitiseni ‘Ameliká
Laiseni faka’uli ‘oku lolotonga ‘aonga e taimi ke ngāue’aki aí
ID ngāue fakapule’anga: pule’anga fakakolo, fakavahe fonua pe fetalolo
ID ngaue ‘i ha va’a fakakautau (military ID): ID ho malí moe fānau.
FANAU IIKI SI’I HIFO HE TA’U 16: Kuo pau ke a’u tonu mai ki he ‘ofisí ‘a e fanau iiki. Koe ongo mātu’á loua pe koe tokotaha tauhí kuo pau ke nau ‘omai ha ngaahi fakamo’oni ma’ae fanau ta’u si’í ‘i he taimi te nau omai ai ‘o kole paasipooti ma’á e tokotaha si’i hifo he ta’u 16. Lau ‘a e ngaahi fakamatala fekau’aki moe ngaahi me’a ‘e fiema’u ke fakamo’oni’i ‘aki ‘a e fānau kei ta’u si’i hifo he ta’u 16.
FANAU TA’U SI’I HIFO HE 16 KI HE 17:
- Kuo pau ke ha’u ‘a e tokotaha/tamasi’i kei ta’u si’í ki he ‘ofisí.
- Koe’uhí koe ngaahi ‘uhinga fakamalu’i, te mau fiema’u ke fakamahino mai ‘oku loto ho’o ongo matu’á ki he kole paasipootí ni.
- Kapau ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha ngaahi tohi ke fakamo’oni’i’aki ho’o tamasi’í, ‘oku totonu ke ke ha’u fakataha moia ki ‘ofisí ni
FAKATOKANGA:’Oku ‘IKAI ke lava ke ngāue’aki ho’o kaati Social Security ke fakamo’oni’i’aki ko koe ‘a koe.
- Fakamo’oni ki ho’o Sitiseni ‘Ameliká
‘Oku lava ke ke fakamo’oni’i ho’o sitiseni ‘Ameliká ‘aki ha taha ‘o e ngaahi me’a koení:
- Paasipooti ‘Amelika motu’a (‘oku ‘ikai ke tali ha ngaahi paasipooti kuo maumau, mahaehae pe liliu ta’e ‘iai ha ngofua ke ‘omai ke fakamo’oni’i’aki ho’o sitiseni ‘Ameliká)
- Tohi ta’u kuo certify ‘e he ma’u mafai mei ha kolo, pe vahefonua. FAKATOKANGA: Ko ha tohita’u certified ‘oku hā ai e sila ‘a e tokotaha fai lēsisitá, fakamo’oni hingoa ‘a e tokotahá ni pea moe ‘aho na’e faile ai e tohi ta’ú he ‘ofisíí ni ‘a ia kuo pau ke ‘i loto he ta’u ‘e taha mei he ‘aho fa’ele’í.
- Lipooti faka-konisela ‘o e fa’ele’i ‘o ha sitiseni ‘Amelika ‘i muli.
- Tohi fakamo’oni ‘o e liliu kakai
- Tohi fakamo’oni ‘oe sitiseni ‘Amelika
- Ko ha tohi ta’u na’e faile tōmui hili ha ‘osi e ta’u ‘e taha ho fa’ele’í ‘e toki tali pē ke ngāue’aki kapau ‘oku lisi mai ai e ngaahi pepa na’e faile ke lava ai ke ma’u ho tohi ta’ú pea kapau ‘oku fakamo’oni kiai ‘a e toketā pē neesi mā’uli na’e ‘i aí, pe ‘oku hā mai he lisí ha tohi fuakava ‘oku fakamo’oni kiai ho’o ongo matu’á, pe oku ‘asi mai he lisí ha ngaahi lekooti fakakolo pe fakapule’anga ‘oku tauhi ‘i ha feitu’u ‘oku ke ‘asi ai ho’o kei si’í.
FAKATOKANGA: KI HE FANAU IIKI TA’U SI’I HIFO HE TA’U 16: Koe ngaahi pepa ‘oku ‘omai ke fakamo’oni’i’aki e sitiseni ‘Ameliká ma’á e fanau iiki si’i hifo he ta’u 16 kuo pau ke ‘asi loua ai e hingoa ‘o e ongo mātu’á.
- Polisi Lekooti
Koe’uhí ke lava ‘o ‘ai ha paasipooti fo’ou ke fetongi’aki ‘a ho’o paasipooti kuo molé/kaiha’así, kuopau ke ke ‘omai ‘a e lipooti mei he kau polisí ‘a ia ‘oku hā ai ‘a e fakamatala fekau’aki moe mole pe kaiha’asi ‘o e paasipootí. Kapau ‘e ‘ikai ke ‘oatu ‘e he kau polisí ha lipooti kiate koe, ‘oku nau fa’a ‘oatu pe ha receipt pe ko ha fika ‘o e lipootí. Kātaki ‘o ‘omai eni fakataha mo ho’o ngaahi foomu kole paasipootí.
- Tohi Fuakava
Kātaki ‘o ‘omai mo ha tohi fuakava ‘o fakamatala fakaikiiki mai ai ‘a e me’a na’e hoko ‘o mole ai pe kaiha’asi ho’o paasipootí. Koe foomu eni ke ke ngāue’akí, ‘a ia ‘oku ma’u atu heni koe : DSP-64. Kataki ‘oua te ke fakamo’oni he tohi fuakavá – ‘e toki fiema’u ke ke fakamo’oni ‘i he ‘Ofisi Faka-‘Amipasitoa ‘i ho’o ha’u ‘o kole paasipootí.
‘E fiema’u ke ke ngāue’aki e polokalama Acrobat software ‘oku ma’u ta’e totongi atu pē heni koe Acrobat kae lava keke lau mo paaki ‘a e foomú ni.Fakatokanga’i ange koe foomú kuo pau ke lanu ‘uli’uli e ngaahi mata’itohí hono paakí ‘i ha pepa lanu hinenhina. Kuo pau ke ‘inisi e 8 moe konga fālahi pea ‘inisi ‘e 11 lōloa ‘a e pepa ‘e ngāue’akí. Ka ngāue’aki mai ha fa’ahinga pepa kehe, pe pepa ‘oku ngingila, ‘e ‘ikai tali ‘a e foomu kole ko ení.
Kataki ‘o fakafonu ‘a e Form DSP-11, ‘a ia ‘oku lava ‘o ma’u atu heni.
‘E fiema’u ke ke ngāue’aki e polokalama Acrobat software ‘oku ma’u ta’e totongi atu pe heni koe kae lava keke lau mo paaki ‘a e foomú ni.
Fakatokanga’i ange koe foomú kuo pau ke lanu ‘uli’uli e ngaahi mata’itohí hono paakí ‘i ha pepa lanu hinenhina. Kuo pau ke ‘inisi e 8 moe konga fālahi pea ‘inisi ‘e 11 lōloa ‘a e pepa ‘e ngāue’akí. Ka ngāue’aki mai ha fa’ahinga pepa kehe, pe pepa ‘oku ngingila, ‘e ‘ikai tali ‘a e foomu kole ko ení.
Koe totongi ‘o e ‘ai ha paasipooti fo’ou ke fetongi’aki ha paasipooti kuo mole pe kaiha’así koe pa’anga US$100 ki he kakai lalahí pea US$85 kia kinautolu ta’u 16 pe si’i angé.
‘Oku mau tali ‘a e totongi pa’anga (US$ pe pa’anga Fisi), money order pe sieke pangike. ‘Oku ‘IKAI ke tali ‘a e sieke taautaha pe credit card.
FAKATOKANGA:
Ko kinautolu ‘oku nau fiema’u ke ‘ai ha paasipooti ke fetongi ‘aki e paasipooti Official pe Diplomatic kuo pau ke nau ‘omai e foomu DD1056 pe USG orders ke fetongi’aki e totongí.