NGĀUE KI HE PAASIPOOTI
‘Uluaki (fuofua) Paasipoti ma’a e pēpē
Ko ho’o pēpē toki fa’ele’í kuo pau ke fiema’u ke ‘ai ha’ane paasippoti, lipooti fakakonisela ‘o ha fa’ele’i ‘o ha taha ‘Amelika ‘i muli (tohi ta’u), mo ha’ane fika Social Security. ‘Oku ‘i he peesí ni e ngaahi fakamatala kotoa ‘oku fiema’u ke lava ke ke ma’u ai e ngaahi me’a koeni ‘e tolu.
‘Oku mahu’inga ke ke fai ha ngāue ki he ngaahi me’á ni he vave tahá hili pē ‘a e fa’ele’i ho’o pēpeé. ‘E ‘i ai e taimi ‘e fai ai ha folau fakatu’upakē pe hoko ha me’a fakavavevave ‘o fiema’u ai ha paasipooti ho’o tamá.
Ko ‘ene maau pe ‘a e ngaahi me’a kotoa ‘oku fiema’ú (sio ki he ngaahi fakamatala ‘i laló), pea ke ha’u leva mo ho’o tamá ki ‘ofisí ni.
Koe ha e lōloa e ngāue ki heni?
Ko ‘ene maau kotoa pē e ngaahi me’a ‘oku mau fiema’ú, koe taimi ngāue leva ki he paasipootí ‘oku meimei uike ‘e 2 pe 3, he koe paaki ‘o e paasipooti kotoa pē kuo pau ke fakahoko ia ‘i ‘Amelika. Kaikehe, kātaki ‘oua te ke palani ha’o folau ‘oku ‘ikai lava ke liliu kae ‘oua leva kuo ma’u atu ho’o paasipootí. Te mau lī meili atu ‘a e paasipootí moe lipooti ‘oe fa’ele’i ho’o tamasi’í kiate koe ki he tu’asila kuó ke ‘omai ke ‘oatu kiai e paasipootí.
Koe kaati Social Security ho’o tamá ‘e ‘oatu fakahangatonu pē ia kiate koe mei he ‘ulu’i ‘ofisi ‘oe Social Security. Kātaki ‘o fakatokanga’i ‘e hili ha māhina ‘e ono pea toki ma’u atu e kaatí.
Koehā e ngaahi me’a ‘oku fiema’u?
Koe ngaahi tohi fakamo’oni ‘oe fa’ele’i, pusiaki, mali, mate pe vete kuo pau ke ‘ai kiai ‘a e sila, sitapa pe fakamo’oni hingoa ‘o e tokotaha ma’u mafai fakalao ki he tauhi ‘o e ngaahi lekootí ni. Ko ha ngaahi tatau kuo fakamo’oni fuakava’í, ngaahi lekooti mei ha siasi pea mo ha ngaahi hikitatau (photocopy) ‘oku ‘ikai ke lau ia ko ha ngaahi pepa fakapule’anga pea ‘e ‘ikai tali eni ke ngaue’aki ko ha fakamo’oni. Koe ngaahi pepa kotoa pē ‘oku ‘omai kuo pau koe ngaahi tatau mo’oni (originals) Te mau fakafoki atu kiate koe ‘a e ngaahi tatau mo’oni kotoa pē ‘i he maau ‘a e me’a kotoa. Koe ngaahi pepa kotoa pē ‘oku ‘ikai ‘i he lea faka-Pilitaniá kuo pau ke liliu ke lea faka-Pilitania, ‘e lava pē ke ke liliu pē ‘e koe.
Koe tohi kole ki he paasipootí, muimui pe ki he ngaahi tu’utu’uni ki he kole paasipooti ma’ae fanau iiki ta’u si’i hifo he ta’u 16 (regulations for minors under 16).
Tohi kole ki ha lipooti fakakonisela ‘o e fa’ele’i ’o ha pēpē (tohi ta’u). Koe foomu tohi kole koe foomu
DS2029 (‘a ia na’e ‘iloa kimu’a koe FS-579) ‘oku ma’u ia mei he ‘initaneti pea ke paaki (print) e foomú ni ‘o fakafonu tohinima.
‘E fiema’u ke ke ngāue’aki e polokalama ‘oku ma’u ta’e totongi atu pe heni koe Acrobat kae lava keke lau mo paaki ‘a e foomú ni.
Fakatokanga’i ange koe foomú kuo pau ke lanu ‘uli’uli e ngaahi mata’itohí hono paakí ‘i ha pepa lanu hinenhina. Kuo pau ke ‘inisi e 8 moe konga fālahi pea ‘inisi ‘e 11 lōloa ‘a e pepa ‘e ngaue’akí. Ka ngāue’aki mai ha fa’ahinga pepa kehe, pe pepa ‘oku ngingila, ‘e ‘ikai tali ‘a e foomu kole ko ení.
Tohi kole ki he fika Social Security (SS-5): Kātaki ‘o paaki pea fakafonu ‘a e
foomu SS-5-FS. ‘Oua te ke lī eni ki he Social Security, ka ke ‘omai fakataha ‘a e foomú ni moe ngaahi foomu moe pepa ‘oku fiema’u ke ‘ai ‘aki e lipooti fakakonisela e fa’ele’i e tamasi’í pea mo ‘ene fuofua paasipooti ‘Ameliká.
Ko e ngaahi me’a kehe ‘oku fiema’u
- Koe tamasi’í kuo pau ke ‘omai ki he ‘ofisí.
Ko ho’o tamasi’í, tatau ai pē pe ‘oku kei valevale, toki fa’ele’i, kuo pau ke ‘omai ki homau ‘ofisí ‘i he taimi ‘oku fai ai e kole paasipootí. Koe tamasi’i ta’u si’i kotoa pē kuo pau ke hā pe ‘omai ki ‘ofisí ni ‘i he taimi ‘oe kole paasipootí.
- Sila kuo ke ‘osi fakatu’asila kiate koe.
Kātaki ‘o ‘omai ha sila ko hono lahi koe 8.5” X11” pe sila A4 pe ko ha sila ‘oku toe lahi ange ai koe’uhi ke lava ke mau fakafoki atu ai ‘a e paasipooti moe lipooti fakakonisela ‘o e fa’ele’i (tohi ta’u) ho’o tamasi’í.
Ko e totongí koe pa’anga ‘Amelika ‘e 65 ki he lipooti fakakonisela ‘o e fa’ele’i (tohi ta’u)‘o e tamasi’í; pea pa’anga ‘Amelika ‘e 85 ki he paasipootí, ‘a ia ko hono fakataha’i fakakatoá ‘oku pa’anga ‘Amelika ‘e 140. ‘Oku mau tali ‘a e pa’anga ‘Amelika pe pa’anga Fisi. ‘Oku ‘ikai ke mau tali ‘a e sieke taautahá pe credit card.
Ngaahi me’a kehe ‘e lava ke mau fiema’u ke ‘omai
‘E lava pē ke ‘i ai e kaunga ‘a e lōloa e taimi ne ‘i ‘Amelika ai ‘a e (taha pe lōua) ‘o e ongo matu’á ‘oku sitiseni ‘Ameliká, ki he lava ‘e ho’o tamasi’í ke ma’u ha’ane sitiseni ‘Ameliká. Kapau ‘e ‘i ai ha’amau ngaahi fehu’i fekau’aki mo eni, ‘e lava ke mau kole atu ke ‘omai ‘a e ngaahi lekooti fakangāue, social security, totongi tukuhau, ako pe ko ha ngaahi lekooti ‘oku hā mahino mai ai ‘a e taimi ‘o e ‘i ‘Amelika ‘a e ongo matu’á.
- Fakamo’oni ‘o e nonofo fakataha ‘a e ongo mat’uá ‘i he taimi ne feitama’i ai e tamasi’í.
‘I he taimi ‘e ni’ihi, hangē kapau na’e feitama’i e tamasi’í ‘oku te’eki ke mali e ongo matu’á, te mau kole atu ha ngaahi fakamo’oni na’e fakataha e ongo matu’á ‘i he taimi ne feitama’i ai ‘a e tamasi’í. Ko e ngaahi me’a ‘e lava ke fakamo’oni’i’aki ‘ení koe paasipooti, ngaahi pepa folau ngāue fakakautau (military), lisi ‘o ha ‘api, mo ha toe ngaahi me’a. ‘I he taimi ‘e ni’ihi, ‘e fiema’u ke fai ha sivi toto pe sivi DNA.